preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Vinkovci

Login

Školska knjižnica

vKnjižnica     

Bookmarks

online katalog

elektire

       

 

RASPORED ZVONJENJA

  1. 8.00 – 8.40  
  2. 8.45 – 9.25    10 min
  3. 9.35 – 10.15
  4. 10.20 – 11.00
  5. 11.05 – 11.45
  6. 11.50 – 12.30

vrijeme dezinfekcije 12.30 – 13.15

  1. 13.30 – 14.10  
  2. 14.15 – 14.55 10min 
  3. 15.05 – 15.45
  4. 15.50 – 16.30
  5. 16.35 – 17.15
  6. 17.20 – 18.00

 

Tražilica
Kalendar
« Kolovoz 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Vremenik pisanih provjera

Dani kruha

             Samo zrnje nije bilo prikladna hrana za malu djecu koja ga nisu mogla žvakati. Neka se majka vjerojatno dosjetila da zrnje smrvi pomoću dva kamena. Pokušala je te joj je uspjelo dobiti grubo brašno koje je djeci prijalo. Tako je žena naučila mljeti žito.

            Od ječmenog i pšeničnog brašna žene bi mijesile male plosnate pogače koje bi ostavljale na suncu da se stvrdnu. Poslije su naučile stavljati ih na užareni kamen ili žeravicu. Tako pečene pogače imale su bolji okus i dugo su bile jestive. Lovci su ih sad mogli nositi na lovačke pohode u šume. Egipćani su prvi svladali umijeće pravljenja pravoga kruha miješajući brašno s kvascem. Grčki povjesničar Herodot zapisao je da su u Egiptu robovi mijesili tijesto nogama, a onda bi se to tijesto peklo u hljebovima okrugla ili duguljasta oblika. Običan se kruh pravio od ječmenog brašna. Pšenično se brašno čuvalo samo za bogataše i faraonov dvor. Hljebovi kruha upotrebljavali su se i kao novac pa bi se slugama primjerice plaćalo kruhom. Žito se vrlo visoko cijenilo pa su trgovci znali kretati brodovima natovarenim žitom u razne luke širom svijeta i žitom plaćali robu koju bi tamo kupovali.

          Prvi grčki kovani novac imao je otisnutu sliku pšeničnog klasa što je trebalo podsjetiti kako taj novac predstavlja pravu vrijednost odnosno žito.

         Rimljani su imali prve javne pekarnice u koje su ljudi mogli doći i kupiti kruh baš kao i danas. Te je pekarnice nadzirala država kako bi spriječila da se druge sirovine ne miješaju s brašnom. Već u to doba upotrebljavali su se strojevi za miješanje tijesta. Stroj je bio jednostavan: okrugla veća posuda s plosnatim štapom kojim se brašno miješalo s vodom i tako dobivalo tijesto. Međutim, nije svatko išao u javne pekarnice. Velike rimske obitelji imale su vlastite peći i pekarnice. Takve su pećnice pronađene u iskopinama Pompeja.

 

Pogledaj slike u foto-galeriji.

preskoči na navigaciju