Djeca najbolje uče kroz igru – spontano, radoznalo i s veseljem. Upravo su jezične igre snažan alat u razvoju jezičnih i kognitivnih sposobnosti. One poboljšavaju fonološku svjesnost – prepoznavanje glasova, slogova i riječi – što je ključan preduvjet za uspješno usvajanje tehnike čitanja.
Rano i redovito čitanje djeci donosi brojne prednosti. Djeca koja od malih nogu slušaju priče razvijaju bogatiji rječnik, postaju kreativnija u osmišljavanju rečenica i izražavanju misli. Što se dijete više igra riječima, to lakše razumije jezik i sigurnije ga koristi u svakodnevnoj komunikaciji.
Osim što poboljšavaju tehniku čitanja, jezične igre potiču razumijevanje pročitanoga. Kroz smišljanje i prepoznavanje riječi djeca aktivno razmišljaju, analiziraju i zaključuju, a sve to u formi zabavne igre. Tako nenametljivo i nesvjesno razmišlja o jeziku što mu kasnije pomaže u razumijevanju složenijega teksta.
Jezične igre zahtijevaju od djeteta brzo procesuiranje informacija čime jačaju koncentraciju. Uče slijediti pravila igre, pretpostavljati, razmišljati unaprijed što su preduvjeti za dobre organizacijske vještine.
Napose čitanje, ali i čitanje uz igru, stvara posebne trenutke bliskosti, jača vezu između roditelja i djeteta što je ključno za njihov emocionalni razvoj. Odrastanjem u sigurnom okruženju postaju sigurni, samosvjesni mladi ljudi.
Cilj je jezičnih igara da uz zabavne aktivnosti, čitanje postaje ugodno iskustvo, a djeca razvijaju ljubav prema knjigama. Bez obzira je li vaše dijete početnik u čitanju, dobar čitač ili pak ne poznaje slova, jezične su igre izvrstan alat za vježbu.
Primjeri jezičnih igara
Brzalice – brza i duhovita kratka književna forma nastala kao narodna jezična igra. Ova igra je jezikolomka koja izaziva smijeh i podiže raspoloženje, a pomaže u razvijanju artikulacije, brzine i jasnoće govora.
Petar Petru plete petlju,
a to znači da je sjeo
da tri dana nije jeo
dok je petlju otpetljao,
sav se u nju zapetljao.
Riba ribi grize rep, riba ribi grize rep.
Na vrh brda vrba mrda, vrba mrda na vrh brda.
Četiri čavčića na čunčiću čučeći cijuču.
Brojalice – jednostavna pjesnička književna vrsta u kojoj se što broji, nabraja i ponavlja. Riječ je o izrazito jednostavnom jeziku, ali svrha mu je logopedska, pravilan izgovor. Također, razvijaju ritam govora pa su uglazbljene još zanimljivije djeci.
En ten tini, sava raka tini, sava raka tika taka, bija baja bum!
Jedna mala bubamara traži kuću pokraj bara, kad ju nađe, stan će reći, nema dalje, sad si treći!
Na slovo, na slovo – vježba zapažanja, vidnog razlikovanja (uočavanje manjih razlika), svrstavanja prema boji, obliku, vježba klasificiranja (istovrsne skupine poput voća, povrća, životinje). Igra koja se preporuča igrati u šetnji, kupovini, vožnji, a djeca proširuju rječnik, uče istoznačnice i bliskoznačnice.
Došao sam iz Amerike (sami određuju mjesto) i naučio slovo „L“ (pogađa se riječ s početnim slovom „L“ iz okoline).
Kaladont – jednostavna je igra koja je usmjerena na rastavljanje riječi na slogove. Dijete mora raščlaniti riječ i zadnja dva slova upotrijebiti za stvaranje nove riječi uz pravilo da nova riječ ne smije završiti na „ka“.
stol – olimpijada – dalekozor – or…
Rim-tim – igra smišljanja riječi koje se glasovno podudaraju zasnovana na rimovanju. Ova igra predvježba je za rastavljanje riječi na glasove (glasovna analiza) i na spajanje glasova u riječ (glasovna sinteza), a preduvjet je za čitanje.
trava/plava/krava
roda/voda
Korjenovanje – složenija je igra kojom se osmišljava nova riječ istoga korijena. Zahtijeva kreativnost i domišljatost, a kasnije bolje razumijevanje tvorbe riječi.
LISTić
LISTovi
LISTati
proLISTati
preLISTati
LISTopad
Pričajmo priču – svatko smišlja jednu rečenicu koja mora biti povezana s prethodnom kako bi priča imala smisla. Dijete uči slijed radnje, razmišlja o uzročno-posljedičnim vezama, ali istovremeno, ne razmišljaju samo linearno, već se susreću s retrospektivom i radnjama u budućnosti.
Preporuča se sve igre provoditi spontano u obiteljskom okružju, u šetnji, kupovini, vožnji automobilom. Ne zahtijevati od djeteta da ponavlja riječi ako nije točno izgovorilo, nego neka govor bude dio spontane komunikacije, na taj način će se lakše suočiti težim jezičnim izazovima.
Jezične igre nisu samo zabavne, već imaju velik utjecaj na razvoj dječjih jezičnih sposobnosti. One poboljšavaju vještinu čitanja, proširuju rječnik, razvijaju sposobnost razumijevanja teksta te jačaju koncentraciju i logičko razmišljanje. Kroz igru djeca usvajaju znanja na prirodan i nepretenciozan način te jezične igre čini izvrsnom metodom za poticanje ranog jezičnog razvoja. Stoga, potaknite djecu da se igraju riječima, slažite, gradite, sastavljajte, rastavljajte.
Govor ima snagu. Riječi ne blijede. Ono što započne kao zvuk, završi kao djelo.
A. J. Herschel
Mirna Pavić, prof. i dipl. knjiž.
savjetnica Darija Benaković, prof. i dipl. knjiž., OŠ Mitnica Vukovar
