Polazak u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu djeteta i njegove obitelji. Predstavlja veliki događaj za cijelu obitelj. Polaskom u školu mijenja se dnevni raspored kako djeteta tako i njegove obitelji.
Većina roditelja budućih prvašića opterećena je mnogim nedoumicama, dvojbama ili nejasnoćama koje prate djetetov polazak u školu. Te nedoumice odnose se na pitanja kakvo je njihovo dijete u odnosu na vršnjake i što učitelji i škola očekuju od djeteta i njih. Javlja se zabrinutost kako će se dijete prilagoditi zahtjevima škole, školskoj sredini, vršnjacima i hoće li biti uspješno. Kronološka dob nije jedini kriterij upisa djeteta u školu. Potreban je stupanj psihofizičke razvijenosti djeteta, tj. zrelost za školu.
Zrelost za školu podrazumijeva posjedovanje takvog stupnja razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija koje će djetetu omogućiti uspješno savladavanje propisanog nastavnog programa.
Tjelesna zrelost važna je jer dijete mora izdržati svakodnevne izazove školskog života (pješačenje od kuće do škole, nošenje školske torbe, dugotrajno sjedenje u školskoj klupi, trčanje i sl.) Dobra razvijenost osjetih organa (naročito vida i sluha) potrebna je da bi dijete moglo spoznati svijet oko sebe. Tjelesnu zrelost za školu utvrđuje školski liječnik rukovodeći se kriterijima vida, sluha, težine, visine, tjelesnog držanja i dr.
Intelektualna zrelost zahtijeva razvijenost opažanja, stabilnost pažnje (koncentracija), govornu razvijenost te razvijenost mišljenja i pamćenja. Odnosi na to da dijete: shvaća i može izdvojiti sličnosti i razlike između 2 pojma , shvaća suprotnosti, ima namjernu pažnju između 10 i 20 min. i koncentrira se na zadatak (ne prekida ga zbog zbivanja oko sebe).
Za zdrav razvoj govora neophodno je potrebna komunikacija s djecom. S napunjenih pet godina dijete treba pravilno artikulirati sve glasove, a ako i tada postoje smetnje izgovora, treba potražiti savjet stručnjaka – logopeda kako dijete ne bi imalo teškoća pri polasku u školu.
Da bi dijete uspješno ovladalo čitanjem, ono mora razviti neke sposobnosti i savladati određene vještine. Kako bi moglo shvatiti poruku teksta mora poznavati do izvjesnog stupnja govorni jezik. Trebao bi znati rastaviti riječi na sastavne dijelove, slogove i glasove, znati kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno, odozgo nadolje te znati okretati listove, shvatiti da tekst nosi neku poruku te prepoznati tu poruku u tekstu, pročitati i napisati vlastito ime i prezime. Dijete koje usvoji predčitalačke vještine, lako će, u školi, usvojiti tehniku čitanja i razumijevanja pročitanog teksta.
Prije nego dijete počne učiti pisati slova dijete bi trebalo ovladati grafomotoričkim vještinama: odrediti koju će ruku koristiti za pisanje, pravilno držati olovku, moći crtati (na način da je crtež prepoznatljiv), bojiti (na način da ne prelazi crtu), precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut, križ).
Razvijenost orijentacije u prostoru podrazumijeva razumijevanje prostora u odnosu na sebe ili od svog tijela (gore, dolje, ispred, iza,pored, lijevo, desno).
Bitna područja za učenje matematike su: razvrstavanje, sortiranje predmeta prema određenom svojstvu (boja, veličina, oblik), uočavanje sličnosti i različitosti, rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto, nizanje predmeta i održavanje slijeda, slijeđenje niza uputa od više koraka, razumijevanje broja kao znaka za količinu.
Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi, objašnjava svoje i tuđe ponašanje, kontrolira svoje ponašanje, odlaže zadovoljstvo zbog obveze. Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi.
Socijalna zrelost usko je vezana uz emocionalnu zrelost. Predstavlja prilagođavanje na društvene obveze, usvajanje moralnih normi, sustav vrijednosti i ponašanja u svojoj okolini. Uključuje i vještinu komunikacije i suradnje s vršnjacima te prihvaćanje autoriteta učitelja.
Otežani početak školovanja mogu imati djeca koja: još uvijek izrazito teško podnose odvajanje od roditelja, često plačem reagiraju na odvajanje, povučena su i rijetko se spontano obraćaju odraslima i drugoj djeci. Djetetova sreća, socijalni i emocionalni razvoj, važniji su od pretjerivanja s aktivnostima. Dijete koje kreće u školu mora biti zadovoljno samo sa sobom i željeti ići u školu!
Prije polaska u školu dobro je razvijati i samostalnost djeteta: poticati ga da se samo odjene, obuje, umije, opere zube, počešlja, uzme jednostavni obrok kod kuće, zaključa i otključa vrata, nauči kada i kako može koristiti telefon, zapamti osnovne podatke o sebi i svojoj obitelji.
Rezultati znanstvenih istraživanja govore o jedinstvu tijela i uma u procesima učenja. Pokret ima važnu ulogu u učenju tj. tehnike integrirajućih pokreta, kojima se potiče razvoj spoznajnog potencijala djeteta predškolske dobi. Pokret je nužan za sazrijevanje djeteta jer pobuđuje osjetila i razvija mozak.
Kretanje i aktivna igra, osobito integrirajući pokreti pospješuju dječju spoznaju i sprječavaju buduće teškoće u učenju. S djecom se može vježbati svaki dan, čak i nekoliko puta dnevno, u trajanju dvije do
tri minute. Istraživanja su pokazala da nakon svega nekoliko minuta izvođenja određenih pokreta dolazi do trenutačno vidljivog i mjerljivog poboljšanja u grafomotorici, glasovnoj analizi, aktivnostima s pojmovima broja i količine i dr.
Usklađeno funkcioniranje svih područja mozga i općenito sustava tijela i uma vodi poboljšanjima opće motoričke koordinacije, koncentracije i pamćenja, jezičnih vještina , organizacijskih vještina, logičkog mišljenja i razumijevanja, emocionalne ravnoteže te smanjuje hiperaktivnost i napetost i priprema dijete za učinkovito ovladavanje čitanjem, pisanjem i računanjem.
Polazak djeteta u prvi razred jedan je od najvažnijih koraka u njegovom odrastanju. Ovo razdoblje donosi mnoge promjene, izazove i prilike za učenje, kako za dijete tako i za roditelje. Ključno je pružiti mu podršku, strpljenje i razumijevanje kako bi se s lakoćom prilagodilo školskom okruženju. Uz pozitivnu atmosferu kod kuće i dobru suradnju s učiteljima, dijete će steći samopouzdanje i ljubav prema učenju, što će biti temelj za njegov budući uspjeh.
savjetnica Palmina Vulin, dipl. uč.
mentorica Lidija Jurić. dipl. uč.
